Predsjednik Uprave Tomislav Debeljak dao je intervju za Večernji list, objavljen 27. ožujka, u kojem je govorio o aktualnim projektima, izazovima u industriji te budućim planovima DIV grupu i Brodosplit.
U nastavku donosimo intervju u cijelosti:
Što za DIV grupu konkretno znači otkazivanje ugovora za izvođača radova na solinskoj Širini - financijski i reputacijski?
Za DIV grupu to znači izravan financijski gubitak od približno 10 milijuna eura u trenutnoj fazi gradnje, od čega je 5,2 milijuna eura već uloženo u projekt, te dodatnih oko 5 milijuna eura uloženih u čeličnu konstrukciju koju moramo završiti za gradnju. Istovremeno, riječ je i o značajnoj reputacijskoj šteti, posebno jer se radi o projektu u kojem smo operativno držali stvari pod kontrolom i ušli u fazu gdje generiramo najveću vrijednost.
Smatrate li da je odluka bila politička ili isključivo poslovna?
Ne bih ulazio u kvalifikaciju je li odluka politička ili poslovna. Ono što odgovorno tvrdim jest da je odluka bila ishitrena. Također, smatram da dio odgovornosti leži i na nama, prije svega u kontekstu percepcije koja je narušena nakon ukrajinske krize, što je očito utjecalo na donošenje ovakvih odluka.
Gdje je došlo do ključnog problema - u organizaciji, financiranju ili odnosu s investitorom?
Ključni problem nije nastao unutar DIV grupe, već je riječ o naslijeđeno problematičnom projektu koji kasni godinama i koji je od početka bio opterećen nizom strukturnih i tehničkih izazova.
Projekt je uključivao kompleksne zahvate poput arheoloških istraživanja i izmještanja plinovoda, a dodatno je bio opterećen neusklađenom projektnom dokumentacijom te nizom neucrtanih instalacija. Sve to je od početka stvaralo otežane uvjete izvođenja i povećavalo razinu rizika.
Zašto je došlo do kašnjenja i tko snosi odgovornost?
Kašnjenja su prvenstveno rezultat nepredviđenih okolnosti na terenu koje su se pojavile tijekom izvođenja radova, uključujući infrastrukturne kolizije. Ne radi se samo o pojedinačnim slučajevima već o sustavnom problemu kolizija instalacija koje uključuju vodovod, plin, energetiku, odvodnju i optičku infrastrukturu. Takve kolizije su kontinuirano usporavale radove, a i dalje postoje na projektu.
Dodatni operativni problem bio je i taj što formalno nismo ušli u posjed cijelog gradilišta jer s dijelom vlasnika nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. Također, nisu nam odobreni termini zatvaranja starog i novog mosta Jadro, što onemogućuje precizno definiranje krajnjeg roka dovršetka radova.
Dio kašnjenja vezan je i uz problem s podizvođačem iz Turske, koji je imao vlastite financijske poteškoće, što nije bilo pod našom kontrolom, ali se u percepciji pripisivalo nama.
Odgovornost je, prema našem stavu, dominantno izvan DIV grupe, uz činjenicu da kao izvođač snosimo dio odgovornosti, ali ne i uzrok nastalih problema.
Tvrdite da biste projekt mogli dovršiti do Božića - na čemu temeljite tu procjenu?
Tu procjenu temeljimo na činjenici da je projekt u potpunosti pod operativnom kontrolom, da je ključni materijal, uključujući čelik, u cijelosti nabavljen te da je proizvodnja čelične konstrukcije već započela.
Radi se o fazi projekta u kojoj su DIV grupa i Brodosplit najjači, budući da čelična konstrukcija čini oko 60% projekta. Uz to, već smo preuzeli značajan financijski teret, uključujući 1,9 milijuna eura depozita i apsorpciju rasta cijena materijala, kao i nabavu i izradu metalne konstrukcije, što dodatno potvrđuje ozbiljnost naše procjene.
Postoji li realna mogućnost da vam se posao vrati ili da sudskim putem osporite odluku?
Prema pravnim analizama, smatramo da raskid ugovora nema pravno uporište. Međutim, kao domaća kompanija, nemamo interes ulaziti u sukobe s investitorom.
Naš primarni cilj je da prevlada racionalan poslovni pristup i da se projekt završi. I dalje vjerujemo da postoji prostor za takvo rješenje.
Nedavno se MORH upisao kao vlasnik triju nedovršenih ophodnih brodica. Koliki je to gubitak za Brodosplit?
Brodovi su u fazi dovršenosti između 50% i 80%, dok je naplaćeno svega 20% do 30% njihove vrijednosti. Prema stanju na dan preuzimanja postoji oko 21 milijun eura potraživanja, temeljenog na stvarno izvedenim radovima, potpisanom sporazumu i Zakonu o obveznim odnosima, temeljem kojih su napravljene procjene koje su izradili procjenitelji odobreni od strane MORH-a.
Dakle, ne radi se o klasičnom gubitku, već o nepodmirenom potraživanju za već izvršene radove.
Jeste li poduzeli određene korake da to spriječite i koje?
Jesmo. Nudili smo kompletno rješenje za dovršetak brodova, uključujući spremnost da ih završimo bez dobiti, pa čak i uz dodatni gubitak.
Time bi država dobila brodove po značajno nižoj cijeni od tržišne.
Istovremeno smo, nakon posljednjih odluka, pokrenuli pripremne pravne korake, uključujući ustavnu tužbu i upravne sporove.
No i dalje preferiramo mirno rješenje, bez daljnje eskalacije.
Kako će se gubitak poslova s državom reflektirati na ukupno poslovanje DIV grupe?
Paradoksalno, državni projekti kod nas čine manji dio poslovanja i pokazali su se kao financijski negativni.
Unatoč tome, DIV grupa je u posljednjih 12 godina u hrvatski sustav uplatila oko 1,5 milijardi eura kroz poreze, doprinose i ostala davanja državnim institucijama, te dodatnih oko 1 milijardu eura u bankarski sektor.
Gubitak ovih poslova je štetan i nelogičan, ali nije egzistencijalan. Radi se o operativnom i razvojnom ograničenju.
Grad Split tvrdi da postoji dug za komunalnu naknadu - o kojem se iznosu radi i zašto nije podmiren?
Dug treba promatrati u kontekstu COVID-a i ukrajinske krize, kada su mnogi gradovi odobravali olakšice ili potpuna ukidanja. U Splitu to nije bio slučaj.
U razdoblju od 2020. do danas otprilike 50% naknade je plaćeno, a 50% je ostalo otvoreno.
Problem je što je naknada obračunavana kao da sustav radi punim kapacitetom, što objektivno nije bio slučaj.
Nudili smo Gradu više modela rješenja, uključujući ulaganja i kompenzacijske projekte, kao što smo prije desetak godina o našem trošku obnovili sve toalete na Poljudu, ali nije postignut dogovor. Mogli smo sanirati i metalnu konstrukciju Poljuda koju je nužno potrebno sanirati.
Je li bilo pogodovanja bivše vlasti koja nije ovršila škver, kao što tvrdi aktualni gradonačelnik Šuta?
Kategorički odbacujem takve tvrdnje. Nije bilo pogodovanja, naprotiv, u našem slučaju može se argumentirati da smo platili više nego u usporedivim situacijama u drugim sredinama.
Da je bilo pogodovanja, ova situacija danas ne bi postojala.
Je li Brodosplit danas bliže restrukturiranju ili stečaju?
Brodosplit je u zahtjevnoj fazi, ali nije u scenariju stečaja. Fokus je na stabilizaciji i nastavku poslovanja.
Imamo znanje, ljude i operativni kapacitet i to su temeljni resursi koji nam omogućuju nastavak.
Što se danas događa u Brodosplitu - koliko ljudi zapošljavate i imate li posla?
Zbog izostanka državnih jamstava, trenutno radimo manje, ali tehnički kompleksne projekte.
Usporedno, 2020. godine imali smo 150 milijuna eura prihoda, 50 milijuna eura dobiti i 2.000 zaposlenih, dok danas imamo oko 25 milijuna eura prihoda, 3 milijuna eura dobiti i 200 zaposlenih.
To je značajan pad, ali omogućuje kontinuitet i restrukturiranje poslovanja.
Može li Brodosplit opstati bez snažne državne potpore?
Može, što smo dokazali kroz sve godine poslovanja, ali bez državnih jamstava, koja se ne smatraju potporama već država na njima zarađuje, teško je sudjelovati u velikim projektima.
Uz to, od prvog dana predlažemo da se određeni prostori Brodosplita prenamijene u druge namjene, prvenstveno prema potrebama grada i građana, no ne bih ulazio u to zašto do sada nitko iz grada, osim gospodina Opare, nije imao sluha za to i da zajednički strateški napravimo ono što je najbolje za građane. Za mandata gospodina Opare napravljeni su određeni konkretni pomaci, uključujući i to da dvije udruge koje brinu o djeci s teškoćama u razvoju danas djeluju u prostoru Brodosplita.
Možete li jasno reći: prijeti li splitskom brodogradilištu zatvaranje?
Ne. Zatvaranje Brodosplita nije opcija.
Postoje sustavi, institucije i ljudi koji imaju dubinu, znanje i identitet koji nadilaze pojedinačne krize. Poznavajući škverske ljude i grad Split, mogu odgovorno reći da je Škver jedna od takvih institucija i da živi i živjet će vječno.